Carly Palozola & Sandra Gibbons, translated by Janerose Ralpho
Aelop yio jen 1987, Maaj ej kake juon opportunity nan ad kautiej im lale aelop katobar ko nan juon kora ilo American history im rej naetaan Women’s History Month.
Eniwot juon kora nejin juon first-generation Filipina immigrant, elap an aurok nan ad lale oktak ko ikijen kora ro rej lotak ilo US im ro rej lotak ilo aelon ko aer, elaptata ilo lal ko mae elap aer jeramol. Kinke menke emoj US ekar jinoe komaron oktak ikijen women’s rights (meke ej lap jerbal jaikuj komane), ejjab jimwe nan aelop kora belakin lalin.
Ij kememej an kar jino bwebwenato kon an kar drik im drittolak ilo Phillippines—elap jeramol ilo an ejjelok resources ko ikijen jikuul im jikin jerbal nan ro rej lotak ilo juon lal eo jenolak. Eniwot juon leddrik, ekar jab lon an maron in kwalok buruon ilo juon kabjunin elap waan—ilowaan juon kabjunin eo jemen juon bamlee (lolo), im bujin ao brothers im uncles, elap an bin nan e.
Ilo manit ko an jino, jerbal eo an juon kora ej nan kake nan bamlee, komaat, kareo, wia mona ilo market ko, im lale ajiri ro.. im kabok juon ibben, ak juon american, bwe en move nan States ijo emaron kabok juon jerbal eo mwe emaron jilinlok jaan nan bamlee ko ilo Phillipines, ilo an bar bikwot kilen an bamlee immigrate nan ijin.
Ilo 63 an yio, menin jibarok eo an jino ej kar latter eo.
Ak nan na, ilo allon in Maaj, ikar kalimjek aelop korain immigrants ro rekar itok nan States, im bok jerbal ko armij rejjab konaan komane, bwe re kake nan bamlee ko aer ilo aelon ko aer im kabok jerbal nan ro nukier kon juon ilju jaklej eo eman.
Botaab enlok jen jino, jema—juon Boomer—ekar katakin io bwe in jela makitkit make iaao bwe in jab loke juon—kon jabdrewot. Botaab eniwot aer jela, aelop men rej tok ibben negative, eniwot k emoj ao loe bujin katton ilo mour e ao. Ikar katok k indepence ej bok juon armij, im mour ne ej kon juon jukjuk bed eo im ej lelak im bok jiban jen armij.
Ij bed ilo Gen Y, rej bar naetan Millennials, ak Burnout Generation. Ien eo ekar 16 ao yio, ikar meet juon motta, Tera. Komro ej awkward im book-smart im tok jen bamlee ko rej bed ilo lower-middle class (wunin amro lukkin ebaak droon). Komro ekar loe juon jitobon jouj ilo droon. Ien eo komro ekar kadriwojlok jen high jikuul, komro ekar bok class ilo juon out-of-state college ijo komro ekar bok scholarship im bok STEM (Science, Technology, Engineering, & Math) fields in katakin. Tera ekar katok kon physics im chemsitry, ako ikar janij jen biology nan math, innem komro ekar kadriwojlok. Rest is history.
Kamokaje lak nan 15 yio im kio komro full-time working moms. Ikar konono nan Tera kon expectations im gender disparities ilo raan kein, im ekar lon juon an idea bwe en kajjitok leddrik en nejin, Carly, bwe en jeki juon essay nan kile Women’s History’s Month. Botaab, Tera ekar kijorjor in ron ta leddrik en nejin enij ba ikijen subject in. Ikar loke k emman idea in an juon Gen Alpha take kon Women’s History Month, kin menin ikar accept.
Ikonaan share ta leddrik eo nejin Tera ekar jeki:
By Carly Palozola
Iakwe, Eta in Carly im 10 ao yio. Elon jeiu leddrik im juon jatu laddrik. Elap an eman ne ij alwoj pijan anime im iCarly im jina. Ij kamoje class lalem im ikijorjor in jinoe class jijino ilo middle jikuul. Emman ibba kure games im horror game eniwot Five Nights ibben Freddy’s laptata. Ebar eman ibba alooj pija. Emantata ibba alooj TV. Pija eo emantata ibba ej Lalem Bon ibben Freddy’s. Kom ej katok kon Allon an Kora ilo jikin jikuul m elap an cool ibba.
Imaron ba nan kwe, Allon in an Kora ej ien ad kautiej aelop men korain lalin katobar.
Enin ej jet ian kora ro rekar jiban koj im jidrik melele ikijeir.
Dorothy Crowfoot Hodgkin ej juon ian jilu kora rekar bok Nobel prize. Ekar bok prize in kinke kon advancement in x-ray techniques. Ej juon british chemist im ej juon iaan RUO LEDDRIK nan katok chemistry ibben laddrik.
May Edward Chinn ej korain African-American eo jinontata ekar kadriwojlak jen Bellevue medical school, kio ej naetan NYU. Elikin an kar kadriwojlak ekar bin an elolo jikin jerbal kinke hospital ko ilo New York rejjab hire ej juon African-American. Botaab, ekar korain African-American eo jinontata nan intern ilo Harlem Hospital.
Madam Curie ekar win Nobel prize kon an kar discover Polonium im Radium im radioactivity. Ekar kora eo jinontata bwe en bok prize in kb (win jen laddrik ro) im ruo kottan an kar bok win in. Bareinwot e ot ekar bok prize in ikijen ruo kein scientific fields.
Susan B. Anthony ej juon kora ro rekar fight bwe kora ren maron in vote. Ekar vote ilo 1872 im rekar kalbuuj e. Ilo 1920, kora ekar maron in vote.
Sandra Day O’Connor ej kora eo jinontata ilo Supreme Court.
Ruth Bader Ginsburg (jenolak nan jino) ekar juon lawyer ekar fight nan women’s rights ilo 60’s. Kwar k jela k kora rekar jab maron bok juon credit mae ien leo ippeir rej lelok melim?
Katherine Johnson (jenolak nan jema) ekar juon mathematician jen America ekar jiban NASA boklak armij nan space.
Kora rekar jiban shape lal in adwoj jekdroon k ejjelok aer kar melim.
Ikijoror in bok juon jerbal ak own juon business. Jemaan k kora rekar jab maron own business ak vote. Ebin aer bok credit card ak jadrewot ne lomaro ibbeir rejjab lelak melim. Remaron k fire ne rebororo ak elon nejir. Elukkin kabulonlon nan lomnak k jino enkar penalized kinke ikar lotak. Ij ron kon jet issues rej bed rainin eniwot kolla m healthcare ako ebwe lak kio im ejainin bojrak ad fight kon men kein.
Komol kon am keak kon kora rein im kon am jiban ir. Remaron jet kora ro renij boktok oktak nan iliju im jaklej!
Elap an kabulonlon k juon leddrik jidrik elap an melele kon mojno ko an kora ro ilo earlier generations, im nan maron koman juon idea elukkin simple maron koman armij ren lomnak etke bujin ritto elap aer mojno ilo wawein. Idea in ej koman bwe jen jiban droon m jen jouj nan droon nan kalek juon lal eo elap an emanlok nan generations ko rej beddrotok.
Holly: Lady Gaga
Eniwot juon survivor, ej juon advocate nan ro jet, bareniwot jiban kollaki legal fees ko an Kesha (bar juon survivor), ikijen case eo an ibben assailant eo an im contract holder. Gage ekar boktok awareness ikijen mental health, im jinoe juon an foundation, im jerbal ibben leddrik eo nejin Martin Luther King, Jr. Aet, ej kun al ko relimo, catchy, pop music, botab emoj an koman juon et nan e make ejjab juon musician ot ako juon businesswoman, actress, im political advocate.
Elon men kein, elap konan nan jukjuk bed eo an LGTBQ+, juon jukjuk bed eo ej juon korain bisexual. Elap an bok criticisim jen bujin armij im emoj an konono kon men kein.
Samantha: her husband's grandmother, Dorothy
Dorothy ekar jako jen mour in ilo jemlokin 2019, ilo 98 yio. Ekar juon iaan Rosie the Riviters jinontata ekar jerbal ilo factory ilo WWII. Ij kijor ronjake bwebwenato ko ikijen 1920s im kon bar jet. Ekar kakajiriri 7 ajiri, 2 foster ajiri, im jiban 20+ jibun ilo aelopen 98 yio an mour. Elap an kar ebaake karjera im ekar jiban shape e nan juon momman eo im jutak ko katok ko an jibun. Elap ao komolol e kon menin.
Eniwot juon global icon, juon bubu eo ejitoburo, juon immigrant, juon kora ilo STEM, ak jabdrewot numba in role ko raurok ilo mour an juon kora, elap an aurok bwe rej kile ir im kautiej tobrak ko emoj an kora katobrak, botaab elap lan ko, im mojno ko rej iooni nan kejbarok im bok rights ko aer.