Maha Amer, translated by Janerose Ralpho
Ilo ad kile sexual assault (kakkure) ilo allon in, article in enij kwalok kon interconnection ikotaan sexual assault (kakkure) im domestic violence.
Elon ien jej kijoor lale sexual assault (kakkure) im domestic violence (joraan) eniwot k rej jenolak jen droon, ako, ilo elon case rej kijor juon ot. Sexual assault (kakkure) im domestic violence abuser rejjab ruwamāejet. Abuser eo am emaron juon eo kojela kajen, juon mottam, juon am best friend, jeram/ibbam, jinom ak jemom, ak jeim/jatum. Ak, baj victim ro mwe armij ro ibbeir rej kakkure im manne ir?
Abuser ro rej kometak armij ro ibbeir rej bareniwot sexual abuse (kakkure) im rej bar enjake physical (metak ko an enbwinim) im emotional (metak nan lomnak ko am) abuse, ainwot domestic violence, rej kijor kamej ir ejjelokin victim ro rej bok juon ot kain abuse. Bwe jen lomnak kake, jemaron kenono kon statistics im numba. Sexual assault (kakkure) ej koman joraan ej kijor jen eo belelein jen ruwamāejet ak juon ejela kajen. Iron 14% nan 25% in kora rej lo k emoj an armij eo ibbeir sexually assaulted (kakkure) ir elon katton ibben juon ot partner.
Jen note k matrial rape (kakkure ilo juon palele) ej juon issue eo aurok im jaikwijin kenono kake. Martial rape (kakkure ilo juon palele) ej ne armij eo belelim ej kakkure iok. Ilo kenono ko jinon, sexual assault (kakkure) emaron koba ilo jet kain in physical abuse (jorran ko nan enbwinum), emotional abuse (inepata), im violence (joraan). Iton 10% nan 14% in kora rej kakkure ir juon katton ilo ien pālele eo an im 18% in kora rej report k ajiri eo nejerro ej juon ri kaṃool. Eniwot an lap numba kein, 36% in martial rape (kakkure ilo juon palele) cases rej report.
Nan jiban kadrilok numba in statistics kein im nan komaan juon jikin eo ejokane nan aelop, katokin kon men kein ej juon menin aikwij. Katakin kon manit eo im ta eo emaantata nan jiban jenij statistics kein.
Jikin jikuul ko ej juon jikin eo enij eman nan kwalok kon melele kein. Meke oran jikin jikuul ej ajiri jidrik im remaron bok katakin in ainwot primary intervention būrookraaṃ, enij jiban kadriklok sexual assault (kakkure) im domestic violence (joraan). Ajri ro nejid rej bok mantin ko rej katak jen jikin jikuul, kin menin renij katok kon melim, kautiej, im sexual (kakkure) im domestic violence bwe koman juon jenij ilo society in. Ilo ad kalaplok jela ko an loblej kon pata im outreach material nan katakin aelop ej ainwot juon secondary intervention ako ej juon kil eo elap an jerbal. Pata kein maron koba jain sexual (kakkure) im domestic violence (joraan), im kon melele ko ikijen resources ko rej kake. Oktak kein naj jiban tol us nan juon ilju jaklej eo enij jokane im emeram.
Kememej bwe eaurok bwe kwon kōjparok ot. Melele kon boundaries ko im jela ta naj illik domestic violence (joraan) ak sexual assault (kakkure) enaj jiban nan am jela kon kejbarok. Kajeon bwe kwon jela kon belakim ej bareniwot jiban. Ne kwoj enjake kwoj abṇōṇō kin juon men, lōke ta ne koj enjake kinke emaron jimwe, ako k eban kar wor am enjake.. Eliktata, kinke bujin case in rape culture ej aurok nan lalin, kwon jela won ak ia komaron bok jiban ie ej aurok nan kejbarok eo am ilo jinon ak elikin juon kakkure.